Hleb Života na tribini „Postojeći program podrške i pomoći porodicama obolelim od demencije“.
U ponedeljak, 22.oktobra u Skupštinskoj sali Gradske opštine Zvezdara održana je tribina na temu „ Postojeći program podrške i pomoći porodicama obolelim od demencije“.
Tribina je nastavak aktivnosti mreže socijalnih partnera u osnivanju, a koju za sada čine Volonetrski servis Zvezdare, HHU „Hleb Života“ i Udruženje „Okrilje“, koji imaju iskustvo u neposrednom radu sa porodicama lica obolelim od demencije.
Skup je bio namenjen profesionalcima koji se bave problemima demencije, obolelima i članovima njihovih porodica, udurženjima i svima koji žele da se informišu o ovoj bolesti, simptomima, svakodnevnim problemima i preprekama sa kojima se porodice suočavaju.
Aktivnosti neformalne mreže realizuju se od 21.septembra u Volonterskom servisu Zvezdare i „Hlebu života“. Na tribini su učestvovali pored starijih sugrađana sa Zvezdare i drugih beogradskih opština, predstavnici preko 20 porodica koje imaju člana obolelog od demencije, predstavnici gradskih opština Zvezdara i Vračar, Gerontološkog društva Srbije, ustanova socijalne zaštite: Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu- opštinskih odeljenja, Gerontološkog centra Beogra, Prihvatilišta za odrasla i stara lica, ustanova zdravstvene zaštite: Instituta za mentalno zdravlje, Gradskog zavoda za javno zdravlje- Kancelarije za zdravlje starijih, i Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje, profesori, asistenti i studenti: Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih nauka, Visoke škole za socijali rad i Fakulteta za komunikaciju i medije, Mreže „Humanas“, Crvenog krsta Beograda i Srbije, novinari i volonteri Volonterskog servisa i „Hleba života“.
Na tribini su govorili stručnjaci koji imaju iskustvo u radu sa starijim licima, posebno sa problemima demencije, i to: dr Brankica Janković, prof dr Aleksandra Milićević Kalašić, dr Dragana Trifunović Balanović, Jasmina Tošić, dr Irena Dželetović Milošević, mr Nadežda Satarić, dr Rada Popović i mr Radmila Urošević.
Najvažniji zaključci skupa (redosled njihovog navođenja ne znači stepenovanje njihove važnosti) su:
- U svim sredinama potrebno je jačati sve kapacitete centara za socijalni rad u zaštiti i nadzoru osoba koje boluju od demencije.
- Neophodno je sistemski rešiti hroničan problem nabavke pelena za obolele koje porodice treba da dobijaju o trošku zdravstvenog fonda,
- Potrebno je razvijati na lokalnom nivou servisne usluge ( javni i privatni sektor) kao i modele neposredne socijalne brige neformalnih pomagača za socijalno ranjive i marginalizovane pojedince i porodice kao podršku u svakodnevnom funkcionisanju, prema modelu/primeru dobre prakse Volonetrskog servisa Zvezdare.
- Potrebno je jačati partnerstva i mreže javnog, privatnog i civilnog sektora kao realne resurse u unapređenju pomoći i podrške negovateljima- članovima porodica obolelih od nekog oblika demencije kako bi prevenirali ili rešavali sindrom njihovog sagorevanja.
- Potrebno je projektovati program kontinuiranih edukacija kojima treba da budu obuhvaćena sva lica koja dolaze u kontakt sa obolelom osobom čime bi se obezbedila podrška porodicama ali i prevencija u ranoj dobi i važno znanje u prepoznavanje ranih i niza kasnijih simptoma demencije.
- Postojanje dnevnih boravaka za dementne, kojih sada nema - značajno pomogli obolelima i očuvanju njihovih kapaciteta ali još više porodicama koje dugotrajno brinu o njima.
- Nadležna- Ministarstvo rada, zapošljavanja, boračke i socijalne zaštite i Minstarstvo zdravlja, treba u svojim strateškim dokumentima posebnu pažnju da posvete obolelim od demencije i njihovim porodicama. Posebno je važna izrada preporuka i/ili protokola o postupanju volontera/neformalnih pomagača u pomoći i podršci u kućnim uslovima kako bi se definisao opis podrške i time objektivni rizici za sve učesnike ovog procesa sveli na minimum.
- Posebno su važne urgentne procedure u postupanjima kada stručni radnici i/ili volonteri evidentiraju na trenu dementne osobe koje žive same bez porodičnog staranja.
- Važno je razvijati i napraviti registar aktivnih programa koji su fokusirani na preventivne aktivnosti kroz programe aktivacije, socijalizacije, razvijanja ličnih veština i edukacija čime se na najbolji način dugoročno prevenira usamljenost, depresija i demencija čime će se postići smanjenje pritiska na socijalne i zdravstvene fondove. 10. Razvijati grupe pomoći i samopomoći uz mentorsku podršku profesionalaca koji bi razvijali i pratili njihov rad.